Zrenjaninska fabrika „Šinvoz“, poznata po proizvodnji i remontu šinskih vozila, suočava se sa prestankom poslovanja nakon pokretanja postupka likvidacije. Ova odluka predstavlja još jedan udarac za industriju Zrenjanina, grada u kojem se već najavljuje zatvaranje pogona nemačke kompanije Dräxlmaier.
Prema informacijama objavljenim 15. novembra 2026. godine, u fabrici „Šinvoz“ pokrenut je postupak likvidacije, a zaposlenima prestaje radni odnos. Reč je o preduzeću sa dugom industrijskom tradicijom, koje se bavilo remontom, održavanjem i proizvodnjom šinskih vozila i železničke opreme.
Pokretanje likvidacije otvara pitanje budućnosti preostalih industrijskih kapaciteta u Zrenjaninu, nekada jednom od značajnih proizvodnih centara Srbije. Posebno zabrinjava činjenica da se ova vest pojavljuje u trenutku kada je nemački Dräxlmaier najavio gašenje svog pogona u istom gradu, čime su ugrožena dodatna radna mesta.
Prema obrazloženju odluke, razlog za pokretanje likvidacije jeste dugotrajni nedostatak tržišnih prilika i nemogućnost održivog i profitabilnog poslovanja. Za likvidacionog upravnika imenovan je dosadašnji direktor Radomir Miljuš, dok su poverioci pozvani da prijave svoja potraživanja. Oglas o likvidaciji objavljen je 10. novembra na sajtu Agencije za privredne registre.
Foto: Tanjug/Ana Paunković
Fabrika je osnovana 1977. godine, a tokom gotovo pet decenija poslovanja bavila se remontom šinskih vozila, mašinogradnjom i metaloprerađivačkom delatnošću. Preduzeće je i ranije prolazilo kroz finansijske teškoće, uključujući stečajni postupak pokrenut 2007. godine, nakon kojeg je usledila reorganizacija.
Prema pisanju portala Volim Zrenjanin, prihodi Šinvoza smanjeni su sa približno 802 miliona dinara u 2023. na 334 miliona dinara u 2025. godini, dok je prošlogodišnji neto gubitak iznosio oko 208 miliona dinara. Isti portal preneo je i tvrdnje anonimnog sagovornika da zaposlenima nisu isplaćene zarade za više meseci, ali ti navodi nisu nezavisno potvrđeni.
Likvidacija Šinvoza ponovo otvara pitanje budućnosti domaće industrije, naročito u gradovima koji su decenijama zavisili od velikih proizvodnih sistema. Ostaje da se vidi da li će obaveze prema radnicima i poveriocima biti izmirene i kakva će biti sudbina fabričkog kompleksa.
Autor: Redportal.rs