Na današnji dan pre 27 godina prvi put su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost i početak bombardovanja. 24. marta 1999. godine počela je NATO agresija koja je iza sebe ostavilo traume, strah, pustoš i tragedije... 😭
Ovim povodom oglasila se i Jelena Karleuša koja je na društvenim mrežama napisala otvoreno na godišnjicu rata koji ne sme da se zaboravi, prenosi Pink.rs. 📜
- Na današnji dan pre 27 godina, počelo je zločinačko bombardovanje Srbije od strane NATO alijanse. Razlozi su danas čitavom svetu više nego jasni, otimanje Kosova i pravljenje velike vojne baze. Srbija kao uostalom i sve zemlje koje se danas bombarduju a čitav svet nemo posmatra, nije imala šansu. Pravo jačeg i tada kao i sada, zapravo jeste jedini zakon 🥺 - napisala je Jelena i dodala: 👇🏻
- Bombardovanje Srbije i otimanje Kosova otvorilo je svetsku Pandorinu kutiju i posledice tog bezakonja gledamo danas. U ime sećanja na hiljade žrtava među kojima su bila i deca, ponosna sam na moj narod, koji je kroz istoriju i velike ratove uvek pokazivao ogromnu hrabrost i volju da se odupre neprijateljima. Kosovo je Srbija, živela Srbija - napisala je Jelena.
Foto: Pink.rs/Jelena Karleuša
U JEKU NATO AGRESIJE MUZIKA NIJE UTIHNULA
Početkom proleća 1999. godine, dok su sirene za vazdušnu opasnost parale noć i dok su mostovi, fabrike i zgrade nestajali u dimu, Beograd je živeo jedan neobičan, prkosan kulturni život. U jeku NATO bombardovanja, muzika nije utihnula - naprotiv, postala je glas otpora, zajedništva i potrebe da se sačuva makar deo normalnosti. 🥺
Na trgovima, u parkovima i improvizovanim binama širom grada, organizovani su koncerti koji su okupljali hiljade ljudi. Najpoznatiji među njima održavani su na otvorenom, često u blizini potencijalnih meta, što je njihov simbolički značaj činilo još snažnijim. Građani su dolazili uprkos opasnosti, noseći transparente, sveće i inat koji se teško može opisati. Muzika je tada bila više od zabave - bila je poruka da život ne staje. 💗 💪🏻
ZAJEDNIŠTVO
Umetnici su nastupali gotovo svakodnevno, bez velike produkcije, često uz minimalne tehničke uslove. Ipak, energija publike nadomeštala je sve nedostatke. Pevalo se uglas, ponekad i glasnije nego što bi razglas mogao da podnese. Između pesama, slali su se apeli za mir, ali i poruke solidarnosti i dostojanstva. Nije bilo podele na žanrove ni generacije — rok, pop, folk i alternativna scena našli su zajednički jezik u trenutku kada je to bilo najpotrebnije.
JELENA KARLEUŠA JE PEVALA USRED AGRESIJE
Karleuša je bila jedna od najredovnijih pevača na okupljanjima, pokušavajući da uz pesmu i "dobro raspoloženje" da narodu snage i nade koja je bila neophodna za opstati u najtežim danima. 💪🏻
Koncerti su imali i snažnu psihološku ulogu. U atmosferi neizvesnosti, oni su pružali osećaj zajedništva i privremeni beg od straha. Ljudi su se držali zajedno, razgovarali, pevali i makar na nekoliko sati zaboravljali na zvuke eksplozija koji su odjekivali u daljini. Upravo ta potreba za bliskošću i normalnošću činila je ove događaje posebnim i duboko emotivnim. 💗
Danas, sa vremenske distance, koncerti iz 1999. godine ostaju upamćeni kao jedinstven primer kulturnog otpora. Oni nisu mogli da zaustave razaranje, ali su uspeli da očuvaju duh grada. U vremenu kada su mnoge stvari bile van kontrole, muzika je bila ono što su ljudi mogli da podele, razumeju i sačuvaju. Beograd je tada pokazao da čak i pod bombama — pesma može biti jača od straha.
Autor: Pink.rs