Otkrili promene koje otvaraju nova pitanja

Novo naučno istraživanje pokazalo je da jajnici ne postaju potpuno neaktivni nakon menopauze, kako se ranije često pretpostavljalo. Naprotiv, oni nastavljaju da prolaze kroz značajne biološke promene, a neke od njih povezane su sa upalnim procesima i proteinima koji se dovode u vezu sa rakom jajnika.

Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država otkrili su da se sastav proteina u tkivu jajnika menja i decenijama nakon prestanka menstruacije. Ovi rezultati otvaraju nova pitanja o ulozi jajnika u procesu starenja, ali istraživači naglašavaju da još nije dokazano da takve promene direktno izazivaju rak.

Jajnici spadaju među prve organe u ljudskom telu koji pokazuju funkcionalno slabljenje povezano sa starenjem. Taj proces na kraju dovodi do menopauze, koja se najčešće javlja između 45. i 55. godine života i označava trajni prestanak menstruacije.

Iako jajnici tada prestaju da oslobađaju jajne ćelije, novo istraživanje pokazuje da njihova biološka aktivnost ne prestaje. Umesto toga, tkivo nastavlja da se menja, a te promene postaju izraženije sa godinama.

Studija, objavljena u naučnom časopisu Aging Cell, obuhvatila je uzorke zdravog tkiva jajnika 28 žena starosti od 50 do 75 godina. Istraživači su koristili savremenu tehnologiju koja omogućava istovremeno prepoznavanje i merenje velikog broja proteina, pa su analizirali više od 5.800 proteinskih grupa.

Rezultati su pokazali jasne razlike između tkiva mlađih i starijih žena koje su prošle kroz menopauzu. Kod mlađih ispitanica bilo je više proteina povezanih sa zaštitom ćelija i očuvanjem tkiva, dok su kod starijih žena bile izraženije količine proteina povezanih sa upalnim procesima.

Prema rečima istraživača, nalazi dovode u pitanje dosadašnje shvatanje da su jajnici nakon menopauze biološki neaktivni. Umesto mirovanja, čini se da ovaj organ prolazi kroz neprekidno preoblikovanje, koje može da utiče na njegovo neposredno okruženje.

Birgit Šiling, profesorka i rukovoditeljka centra za masenu spektrometriju na Institutu Bak u Kaliforniji, objasnila je da su rezultati bili dosledni bez obzira na statističke metode korišćene tokom analize.

- Kada smo analizirali podatke različitim statističkim metodama, postalo je jasno da jajnici nisu u stanju mirovanja, bez obzira na to koju metodologiju koristimo - navela je Šiling.

Kako je dodala, tokom godina uočene su velike razlike u količinama pojedinih proteina. Dok nivo nekih raste, nivo drugih opada, što ukazuje na to da je reč o organu koji ostaje biološki veoma dinamičan.

Frančeska Dankan, vanredna profesorka reproduktivnih nauka na Medicinskom fakultetu Fajnberg Univerziteta Nortvestern, istakla je da se menopauza obično posmatra kao trenutak nakon kojeg jajnici više nemaju značajnu funkciju.

- U jajniku dolazimo do tačke bez povratka kada je reč o plodnosti, jer on više ne proizvodi jajne ćelije. Rekla bih da većina ljudi pretpostavlja da ti jajnici jednostavno ostaju tu i ne rade ništa, slično slepom crevu - objasnila je Dankan.

Međutim, upravo je to pretpostavka koju novo istraživanje dovodi u pitanje. Naučnici su ranije pronašli slične promene u jajnicima miševa, a činjenica da su sada zabeležene i kod ljudi dodatno ukazuje na to da je reč o važnom biološkom procesu.

Jedno od najznačajnijih pitanja koje se otvorilo odnosi se na moguću povezanost starenja jajnika sa nastankom raka. Iako u analiziranim uzorcima nije bilo ćelija raka, istraživači su primetili da su određeni proteini povezani sa ovom bolešću bili zastupljeniji u starijem tkivu, naročito kod žena u šezdesetim godinama.

Naučnici zato razmatraju mogućnost da bi starenje jajnika moglo predstavljati dodatni faktor koji doprinosi stvaranju uslova pogodnih za razvoj raka, pored genetskih faktora i uticaja životne sredine. Ipak, naglašavaju da je za potvrdu takve pretpostavke potrebno mnogo više istraživanja.

Profesorka Dankan smatra da dobijeni podaci ukazuju na postepene promene tokom kojih jajnik gubi neke od svojih prvobitnih karakteristika i počinje da ima drugačiju biološku ulogu.

- Još ne znamo postoji li u životu žene trenutak kada taj organ prestaje da bude koristan i postaje, zapravo, štetan - istakla je ona.

Posebnu pažnju istraživača privuklo je upalno okruženje koje se razvija u tkivu jajnika tokom starenja. Takvi uslovi mogli bi da budu značajni za razumevanje nastanka i razvoja pojedinih malignih bolesti, ali sami po sebi ne znače da će žena oboleti od raka.

- Ne radi se o tome da sve žene posle menopauze dobijaju rak jajnika, ali znamo da je takvo fibrozno i upalno okruženje pogodno za nastanjivanje ćelija raka - objasnila je Dankan.

Autori studije ističu da njihovi nalazi ne dokazuju uzročno-posledičnu vezu između promena u jajnicima i razvoja malignih oboljenja. Istraživanje je sprovedeno na relativno malom broju uzoraka, zbog čega će biti neophodne dodatne analize kako bi se utvrdilo kakve posledice ove promene zaista imaju po zdravlje žena.

Ipak, otkriće predstavlja važan korak ka boljem razumevanju onoga što se dešava u ženskom telu nakon menopauze. Naučnici se nadaju da će buduća istraživanja pomoći da se preciznije objasni uloga starenja jajnika u upalnim procesima i eventualnom razvoju raka, kao i da se otkriju novi načini procene zdravstvenih rizika kod žena u kasnijim godinama života.

Autor: redportal.rs