Za pad brojnosti ptica uglavnom su odgovorni intenzivna poljoprivreda i porast temperatura

Nebo Severne Amerike danas ima milijarde ptica manje nego pre nekoliko decenija, a njihova populacija opada sve brže, pokazala je nova studija.

- Ne samo da gubimo ptice, već se taj gubitak iz godine u godinu ubrzava - kaže koautorka istraživanja Marta Jarzina, ekolog sa Univerziteta Ohajo Stejt.

Za pad brojnosti ptica uglavnom su odgovorni intenzivna poljoprivreda i porast temperatura. Studija objavljena u časopisu Science prva je koja, osim ukupnog smanjenja broja ptica, analizira i brzinu tog pada, područja na kojima je najizraženiji, kao i moguće uzroke, prenosi Euronews.

Vrste kod kojih se broj najbrže smanjuje, poput evropskog čvorka, američke vrane, običnog vranjka i kućnog vrapca, i dalje su relativno brojne, pa im zasad ne preti izumiranje, ističe glavni autor studije Fransoa Leroa, takođe ekolog sa Univerziteta Ohajo Stejt.

Međutim, naučnik sa Univerziteta Kornel Kenet Rozenberg, koji nije učestvovao u istraživanju, upozorava da je i to loš znak.

- Te vrste se često smatraju nametnicima ili nepoželjnima, ali ako naše okruženje ne može da održi zdrave populacije čak ni tih izuzetno prilagodljivih vrsta koje dobro podnose blizinu ljudi, to je jasan pokazatelj da je okruženje toksično i za ljude i za sav ostali život - rekao je.

Iste vrste pokazale su najveći pad i u Rozenbergovoj studiji iz 2019. godine, koja je pokazala da Severna Amerika ima tri milijarde ptica manje nego 1970. godine, ali se nije bavila brzinom gubitka niti njegovim uzrocima.

Prema novoj studiji, područja sa najbržim ubrzanjem pada broja ptica su srednjoatlantska regija, Srednji zapad i Kalifornija. Geografski položaj pokazao se ključnim kada su Leroa i Jarzina analizirali uzroke sve bržeg smanjenja populacija mnogih vrsta.

Kada je reč o ukupnom padu brojnosti, najveći gubici zabeleženi su južnije, na primer na Floridi i u Teksasu. Detaljnija analiza pokazala je da su ti gubici povezani sa višim temperaturama koje su posledica klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem.

- U regionima gde temperature najviše rastu beležimo i najveći pad populacija. S druge strane, ubrzanje tog pada uglavnom je povezano sa poljoprivrednim praksama - kaže Jarzina.

Naučnici su pronašli statističku povezanost između ubrzanog smanjenja broja ptica i intenzivne upotrebe đubriva i pesticida, kao i velikog udela obradivih površina, navodi Leroa. Ipak, dodaje da ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je neki od tih faktora direktan uzrok, ali sve ukazuje na to da je poljoprivreda jedan od ključnih razloga.

- Ptice su važni oprašivači, raspršuju seme i kontrolišu štetočine imaju ključnu ulogu u prirodi. Ako one nestanu, nestaju i te funkcije, pa je očuvanje njihovih populacija od presudnog značaja za stabilnost ekosistema - objašnjava Jarzina.

Ipak, uništavanje staništa postalo je gotovo svuda prisutno.

- Broj ptica opada u skoro svim tipovima staništa, poput travnjaka, pustinja i močvara. Jedini izuzetak su šumske ptice. Zato moramo ozbiljno razmotriti kako da zaštitimo najugroženije grupe - kaže Jarzina.

Autor: redportal.rs