Može da preživi na -15°C 🥶

Da li ste znali da postoje životinjske vrste koje žive i na Antarktiku? Vreme je da upoznate antarktičku mušicu (Belgica antarctica). 🪰

Uprkos tome što je duga samo 2-6 milimetara, antarktička mušica je zapravo najveći kopneni stanovnik koji živi na Antarktiku. Pingvini i foke nisu stalni stanovnici i većina vrsta ptica dolazi i odlazi sa godišnjim dobima, provodeći veliki deo godine na moru.

Ono što je izuzetno neobično u vezi sa antarktičkom mušicom je to što u poređenju sa većinom vrsta mušica, ovaj insekt niti leti niti ujeda. Potpuno su izgubili svoja krila kao izvanredna strategija preživljavanja protiv neverovatno jakih vetrova u polarnom regionu.

Umesto toga, oni imaju niz adaptacija koje uključuju mogućnost da prežive -15°C, kao što je gubitak 70 procenata telesnih tečnosti i mesec dana bez kiseonika. Oni takođe preživljavaju preko zime tako što akumuliraju šećere kao prirodni antifriz i dehidriraju kako bi sprečili stvaranje kristala leda u njihovim ćelijama.

Najjužnije vrste insekata na svetu mogu čak da prežive i zamrznute 9 meseci u godini. Kao rezultat toga, malom stvorenju treba 2 godine da završi svoj puni životni ciklus, koji se uglavnom troši kao larve. Ove larve jedu uglavnom bakterije, mahovinu algi i izmet pingvina.

Ostajući relativno topli pod snežnim pokrivačem, studije su otkrile da larve mogu da prežive niz padova temperature i koriste proces koji se zove brzo hladno očvršćavanje da bi se zaštitile u laboratorijskim uslovima.

- Dokazi iz prethodnih studija pokazuju da je antarktička mušica opstala na kontinentu od početka. Oni su dobar model za učenje o istoriji Antarktika i dobrom modelu za naučnike da predvide kako će kontinent reagovati na klimatske promene - rekao je istraživač Univerziteta Kentaki Nik Tits u izjavi o dodeli granta za proučavanje ovih insekata 2019.

Studija iz 2022. pokazuje da su antarktičke mušice negativno pogođene uslovima zagrevanja i da bi mogle biti u opasnosti od globalnog zagrevanja jer temperature širom sveta nastavljaju da rastu.

Autor: redportal.rs