Stručnjaci objašnjavaju da ovaj strah najčešće potiče iz ranijih životnih trauma.

U savremenoj psihologiji sve se češće govori o fenomenu poznatom kao kerofobija specifičnom stanju koje se definiše kao iracionalan strah od sreće i radosti. Osobe koje pate od ovog poremećaja ne plaše se same emocije sreće, već žive u dubokom uverenju da će nakon lepog perioda ili pozitivnog događaja ubrzo uslediti nešto loše, tragično ili nesrećno. Zbog toga svesno ili nesvesno potiskuju dobro raspoloženje kako bi se „zaštitile” od potencijalnog razočaranja.

Stručnjaci objašnjavaju da ovaj strah najčešće potiče iz ranijih životnih trauma, odrastanja u nestabilnom okruženju ili duboko ukorenjenih odbrambenih mehanizama. Kada osoba doživi neočekivanu tragediju neposredno nakon nekog srećnog trenutka, mozak može stvoriti pogrešnu uzročno-posledičnu vezu. Kao rezultat, svaki osećaj blagostanja počinje da se posmatra kao „zatišje pred buru”, što pacijenta drži u stanju neprestane anksioznosti i pripravnosti.

Iako kerofobija zvanično nije svrstana kao zaseban poremećaj u svim dijagnostičkim priručnicima, psihoterapeuti je tretiraju kao oblik anksioznosti koji značajno narušava kvalitet života. Osobe sa ovim problemom često izbegavaju društvena okupljanja, proslave i prilike za napredovanje kako ne bi doživele radost. Kroz kognitivno-bihejvioralnu terapiju i rad na razumevanju emocija, pacijenti postepeno uče da prihvate sreću bez straha od neizbežne kazne.

Autor: redportal.rs