Mnogi Evropljani ne vide nikakvu ekonomsku korist od članstva Ukrajine

Evropljani su otvoreni za ulazak Ukrajine u EU, ali su skeptični u pogledu prijema zemalja Zapadnog Balkana, Gruzije i Turske, pokazalo je istraživanje sprovedeno u šest zemalja članica EU uoči ovonedeljnog samita Unije na kojem će se razgovarati o proširenju, prenosi britanski Gardijan.

Evropljani su generalno otvoreni za ideju ulaska Ukrajine u EU, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju mlaki po pitanju potencijalnog proširenja bloka sa Gruzijom i zemljama Zapadnog Balkana.

Evropska komisija je prošlog meseca preporučila početak pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom, a 27 šefova država i vlada EU trebalo bi da o tome razgovaraju na samitu u Briselu ove nedelje - iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovore.sa Kijevom.

Anketa šest država članica EU sprovedena na zahtev Evropskog saveta za spoljne poslove (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj meri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i bezbednosnu zabrinutost.

Posebno je rasprostranjeno protivljenje pristupanju Turske, kao i izrazito mlak odgovor na izglede da se Albanija, Severna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Gruzija i tzv. Kosovo pridruže Uniji.

Anketa je pokazala da je podrška ulasku Ukrajine najveća u Danskoj (50%) i Poljskoj (47%). Postoji podeljeno mišljenje u Rumuniji (32% za, 29% protiv), u Nemačkoj (37% za, 39% protiv) i u Francuskoj (29% za, 35% protiv). Najmanja podrška Ukrajini u EU je u Austriji, gde je 52% anketiranih protiv.

Međutim, 45% ispitanika je zabrinuto da će pristupanje Ukrajine negativno uticati na bezbednost EU, u poređenju sa 25% koji misli da će je poboljšati.

Mnogi Evropljani ne vide nikakvu ekonomsku korist od članstva Ukrajine. Dok je 43% ispitanika u Poljskoj i 37% u Rumuniji očekivalo pozitivan uticaj na ekonomiju EU, 54% u Danskoj i 46% u Austriji predviđaju da će to doneti povećane ekonomske troškove. Poljska sa 43% i Danska sa 35% najoptimističnije su da će prijem Ukrajine povećati političku moć EU u svetu, za razliku od Austrije (42%) i Nemačke (32%), koje smatraju da će smanjiti političku moć EU.Unija.

Postoji jasna podela između „starih“ i „novih“ zemalja članica EU u pogledu proširenja. Ispitanici u Austriji (53%), Nemačkoj (50%) i Francuskoj (44%) rekli su da EU ne bi trebalo da prima nove članice. Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51%) iu Poljskoj (48%) smatraju da EU treba da se širi.

Istraživanje je takođe pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU. Preko 50% anketiranih u šest zemalja protivi se ideji da Ankara postane članica.

Hladan odnos Evropljani pokazuju i prema prijemu Albanije, Severne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Gruzije i tzv. Kosova. Podrška njihovom članstvu u EU je manja od 30%.

Najniži je za tzv. Kosovo (20% je za, a 37% protiv), Albaniju (24% za, 35% protiv), Srbiju (25% za, 35% protiv) i Gruziju (25% za, 31% protiv) .

Mišljenje je ravnomernije podeljeno za Severnu Makedoniju (26% za, 27% protiv), za Bosnu i Hercegovinu (28% za, 29% protiv), za Moldaviju (30% za, 28% protiv) i za Crnu Goru (30% za a 25% protiv) ulaska u EU.

Pjotr Buras, viši saradnik za politiku u ECFR-u, rekao je za Gardijan da će se ovonedeljni samit fokusirati na proširenje sa Ukrajinom i drugim zemljama kandidatima, da je debata o tome kako tačno to postići „jedva počela“. On smatra da za pristupanje treba postaviti "konkretan vremenski okvir".

- Geopolitička retorika iz Brisela prikriva duboku zabrinutost zemalja članica o potencijalnim posledicama proširenja i široko rasprostranjeni skepticizam u pogledu sposobnosti EU da apsorbuje nove članice - rekao je Buras.

Prema njegovim rečima, vremenski okvir će obezbediti prostor za unutrašnje reforme EU, izgraditi otpornost i pokazati javnosti zašto je proširenje neophodno. Angeljuše Morina, drugi viši saradnik EFFR-a, pak, ocenjuje da je samit možda „najvažniji u novijoj istoriji EU”.

Autor: redportal.rs