Tako greje desetine hiljada domaćinstava

U Beču trenutno rade četiri spalionice otpada koje godišnje obrađuju više od milion tona komunalnog, industrijskog i drugog otpada. Energija dobijena spaljivanjem koristi se za proizvodnju električne energije i grejanje brojnih domaćinstava i javnih ustanova.

Najstarija spalionica, Flötzersteig, nalazi se u 16. bečkom okrugu, neposredno uz stambene objekte. Radi od 1963. godine i godišnje obrađuje oko 200.000 tona otpada, proizvodeći dovoljno toplotne energije za približno 55.000 domaćinstava.

Posebno je poznata spalionica Spittelau, čiju je neobičnu fasadu, sa šarenim detaljima i zlatnom kuglom na dimnjaku, osmislio umetnik Fridensrajh Hundertvaser. Ovo postrojenje godišnje spaljuje oko 280.000 tona otpada i obezbeđuje grejanje za više od 60.000 domaćinstava, a zbog svog izgleda privlači i turiste.

U gradu rade i postrojenja Simmeringer Haide i Pfaffenau, koja obrađuju različite vrste otpada. Pfaffenau, otvoren 2008. godine, opremljen je četvorostepenim sistemom prečišćavanja dimnih gasova radi smanjenja emisija štetnih materija.

Ipak, spaljivanje otpada ima i negativne strane. Iako smanjuje količinu smeća na deponijama, ovaj proces proizvodi ugljen-dioksid, pepeo i druge ostatke koje je potrebno zbrinuti. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da spaljivanje ne sme da zameni reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada.

Prema navodima gradske energetske kompanije Wien Energie, emisije regulisanih zagađujućih materija iz njihovih postrojenja znatno su ispod zakonski dozvoljenih granica.

Beč planira i izgradnju nove spalionice na području Rautenwega. Početak gradnje predviđen je najranije 2030. godine, dok bi postrojenje trebalo da počne sa radom 2034. godine. Od 2035. planirana je i modernizacija dve najstarije spalionice.

Gradske vlasti navode da su dodatni kapaciteti potrebni zbog rasta stanovništva i sve većih količina otpada, zbog čega će proizvodnja energije iz otpada ostati važan deo komunalnog sistema Beča.

Autor: redportal.rs