Brod iz vremena egipatskih piramida

Arheolozi su u blizini obale Turske otkrili ostatke broda za koji veruju da predstavlja najstariju poznatu olupinu na svetu. Prema njihovim procenama, plovilo je staro između 4.400 i 4.700 godina, što znači da potiče iz ranog bronzanog doba, približno iz perioda kada je građena Velika piramida u Gizi.

Iako drvena konstrukcija broda nije sačuvana, na morskom dnu pronađeni su brojni predmeti koji svedoče o njegovoj nameni i teretu koji je prevozio. Kako prenosi BBC, otkriće bi moglo da pruži nove informacije o trgovini i pomorskim putovanjima u drevnom svetu.

Olupina se nalazi nedaleko od ostrva Kekova, u turskoj regiji Antalija, na dubini od svega 30 metara. Arheolozi procenjuju da je brod bio dugačak oko deset metara i da je služio za prevoz robe preko Sredozemnog mora.

Na podvodnoj padini pronađena su tri velika kamena sidra i više od 30 keramičkih posuda za skladištenje robe, poznatih kao amfore. Upravo su te posude omogućile naučnicima da procene koliko je brod star.

- Ova olupina je vremenska kapsula na dnu mora - izjavio je profesor Hakan Oniz sa Univerziteta Akdeniz, koji je predvodio ekspediciju Udruženja za mediteransku arheologiju.

Pošto drveni delovi broda nisu preživeli hiljade godina provedene pod vodom, istraživači nisu mogli da primene radiokarbonsko datiranje. Umesto toga, starost olupine utvrđivali su analizom oblika i načina izrade pronađenih amfora.

Keramičke posude imaju karakterističan izgled, sa dve ručke, ispupčenjem na sredini i ravnim dnom. Takav dizajn odgovara amforama koje su ranije pronađene u Egiptu i na Bliskom istoku, a čija se starost procenjuje na 4.400 do 4.700 godina.

- Na osnovu poređenja tehnika ukrašavanja, sa sigurnošću možemo reći da olupina potiče iz ranog bronzanog doba. To je sto odsto sigurno - rekao je Oniz.

Ronioci su pronađene posude pažljivo izvukli na površinu, gde stručnjaci sprovode postupak konzervacije kako bi se sačuvale nakon više hiljada godina provedenih u morskoj vodi.

Među naučnicima koji su pregledali amfore bila je i doktorka Karin Sovada, arheološkinja sa Univerziteta Makvori u Australiji. Neke posude ostale su potpuno očuvane, ali ju je posebno iznenadilo to što se u njihovoj unutrašnjosti i dalje nalazila gusta, sjajna materija.

- Pogledala sam unutra i ostala zapanjena. Nisam mogla da verujem koliko je taloga ostalo. Nisu to bile samo mrlje, unutra je bilo zaista mnogo materijala - ispričala je Sovada.

Naučnici sada analiziraju pronađene ostatke kako bi utvrdili šta se tačno prevozilo na brodu. Prema prvim pretpostavkama, u amforama su se mogli nalaziti maslinovo ulje, vino ili smola drveta.

Ipak, postoji mogućnost da pronađeni talog ne potiče od poslednjeg tereta, već od robe koja je u posudama čuvana tokom njihove ranije upotrebe.

- Moguće je da je taj talog zapravo rezultat ponovne upotrebe posuda. Te posude su ogromne, nisu nešto što biste samo poslali i zaboravili. Ljudi bi ih verovatno ispraznili po dolasku i zatim koristili još dugi niz godina - objasnila je arheološkinja.

Otkriće pruža i nove tragove o trgovačkim vezama koje su postojale pre gotovo pet milenijuma. Istraživači pretpostavljaju da je brod krenuo sa istočne obale Sredozemnog mora i da je prevozio robu prema drevnoj Troji, na severozapadu današnje Turske, ili prema minojskoj civilizaciji na Kritu.

Pomorska putovanja u tom periodu bila su izuzetno opasna, posebno u blizini ostrva Kekova, gde su snažne morske struje i vetrovi tokom istorije doveli do potonuća brojnih plovila.

Profesor Oniz istakao je da ga istraživanje olupine podseća i na ljude koji su pre nekoliko hiljada godina učestvovali u tim putovanjima.

- Mi smo prvi ljudi koji su dotakli ove predmete nakon 5.000 godina. Uvek razmišljamo o mornarima, o ljudima koji su izrađivali amfore i onima koji su ih na ramenima nosili na brod. Mislimo i na žene koje su čekale svoje muževe, a oni se, nažalost, nikada nisu vratili - rekao je Oniz.

Olupina kod Kekove sada se smatra najstarijom poznatom olupinom broda na svetu. Pre ovog otkrića, taj rekord pripadao je brodu pronađenom u blizini grčkog ostrva Dokos, čija je starost procenjena na oko 4.200 godina.

Za poređenje, najstarija poznata olupina sa očuvanom drvenom konstrukcijom pronađena je u Crnom moru, nedaleko od obale Bugarske, i stara je približno 2.400 godina.

Istraživanje predmeta pronađenih kod Kekove se nastavlja, a naučnici se nadaju da će analiza sadržaja amfora otkriti više o robi kojom se trgovalo, svakodnevnom životu i pomorskim vezama civilizacija iz ranog bronzanog doba.

Autor: redportal.rs