Ratovi u Iranu i Ukrajini poremetili su evropske planove za energetsku tranziciju. Umesto brzog prelaska na obnovljive izvore, Evropa ponovo mora da obezbedi dovoljno gasa za proizvodnju struje, grejanje i rad industrije.
Zalihe gasa približavaju se veoma niskim nivoima pred zimu, dok evropske zemlje pokušavaju da smanje zavisnost od bilo kog pojedinačnog dobavljača. U toj situaciji Norveška dobija još veći značaj. Prošle godine obezbedila je gotovo trećinu gasa za Evropsku uniju, a značajan deo proizvodnje prolazi kroz ogromno postrojenje Kårsto i cevovodima odlazi prema Nemačkoj, Francuskoj i Belgiji.
Iako je proizvodnja nafte i gasa u Norveškoj poslednjih godina u padu, energetska kriza podstakla je novu potragu za rezervama, naročito u Barencovom moru. Kompanija Ekvinor, najveći norveški proizvođač nafte i gasa, ponovo stavlja veći naglasak na fosilna goriva. Istovremeno, nije odustala od dugoročnog cilja dostizanja neto nulte emisije.
Norveška ima snažan finansijski interes da nastavi eksploataciju. Prihodi od nafte i gasa omogućili su joj da izgradi najveći državni investicioni fond na svetu, vredan više od dva biliona dolara.Međutim, proizvodnja neće moći zauvek da raste. Norveške vlasti očekuju značajan pad do 2050. godine, pa industrija traži nova ulaganja i tehnologije koje bi mogle da uspore taj proces. Posebna pažnja usmerena je na nova nalazišta na severu zemlje, što bi zahtevalo velika ulaganja i privlačenje mlađih stanovnika u udaljene regione.
Istovremeno, u Norveškoj postoji snažan politički pritisak da se zemlja pripremi za budućnost bez nafte. Zelena stranka upozorava da energetska industrija ima prevelik uticaj na politiku, dok ekološke grupe organizuju proteste protiv nastavka eksploatacije.
Norveška je pritom svojevrsni energetski paradoks. Jedan je od najvećih svetskih proizvođača fosilnih goriva, ali ogromnu većinu sopstvene električne energije dobija iz hidroelektrana i svetski je lider po korišćenju električnih automobila.
Uprkos zelenim ambicijama, stvarnost evropskog tržišta je drugačija. Kontinent i dalje snažno zavisi od nafte i gasa, a energetska bezbednost trenutno ima prednost nad ubrzanim napuštanjem fosilnih goriva.Kårsto je najbolji simbol te kontradikcije: pored industrijskog kompleksa nalaze se vetroturbine i zelene livade, dok se u samom postrojenju istovremeno spaljuje višak gasa. Evropa želi energetsku budućnost bez fosilnih goriva, ali za sada još ne može da ih se odrekne.
Zvezda predstavila NOVE DRESOVE 👕🏀 (VIDEO 📹)
Autor: redportal.rs