Prema tvrdnjama vlasti, novac je tražen da bi proizvođaču bilo dozvoljeno da nastavi berbu avokada

Karteli u Mičoakanu više ne zarađuju samo od droge – naplaćuju i legalnu proizvodnju avokada. Reket je poprimio takve razmere da Meksiko vojskom obezbeđuje centre za pakovanje, puteve i američke inspektore.

Usred te operacije ubijen je „R5”, vođa „Los Rejesa” i jedan od glavnih koordinatora iznude u oblasti koja živi od avokada. Vojnici su Baragana pronašli u noći 30. avgusta u Rodeu del Pinalu, u opštini Tokumbo na zapadu Meksika i likvidirali ga.

Prema zvaničnoj verziji, na vojnike je otvorena vatra, oni su uzvratili, a u sukobu su poginuli Baragan i još jedan naoružani muškarac. Zaplenjene su dve automatske puške, municija i četvorotočkaš.

Baragan nije bio lokalni kriminalac – Ministarstvo pravde SAD-a teretilo ga je u slučaju koji obuhvata trgovinu metamfetaminom, kokainom i fentanilom, kao i krivična dela u vezi sa oružjem i eksplozivnim napravama. Za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja ili osude bila je raspisana nagrada do tri miliona dolara.

Pripadao je kartelu „Los Rejes”, kriminalnoj grupi unutar šireg saveza „Karteles Unidos”, a američke vlasti ranije su ga opisivale kao drugog čoveka te organizacije i vođu njene oružane formacije „R5”.

Kada je početkom avgusta uhapšen dotadašnji vođa Alfonso Fernandes Magaljon, poznat kao „Pončo” ili „Kiringua”, Baragan je, prema tvrdnjama meksičkih vlasti, preuzeo kontrolu.

Kartel uzima deo i kada je posao legalan

Mičoakan je meksička prestonica avokada, u sezoni 2025/2026. proizvedeno je oko 1,46 miliona tona, a više od 1,25 miliona završilo je u Sjedinjenim Državama.

U ovoj državi nalazi se više od 70 odsto svih meksičkih površina pod avokadom, dok lokalne vlasti procenjuju da industrija obezbeđuje više od 200.000 direktnih i indirektnih radnih mesta. To je ogromna legalna privreda koncentrisana na teritoriji na kojoj istovremeno deluje više kriminalnih organizacija.

Kartelu koji kontroliše određeno područje zato nije neophodno da poseduje plantažu – neko drugi sadi, bere i pakuje avokado, prevoznik ga vozi, izvoznik prodaje, a kriminalna organizacija traži svoj deo. Meksikanci takav reket nazivaju „kobro de piso” – iznuda kojom se privredniku praktično naplaćuje pravo da radi na određenoj teritoriji.

Koliko to može da bude bukvalno pokazala je policijska akcija u Peribanu 10. avgusta. Proizvođač avokada prijavio je da mu se traži novac, policija je organizovala kontrolisanu predaju i uhapsila osumnjičenog.

Prema tvrdnjama vlasti, novac je tražen da bi proizvođaču bilo dozvoljeno da nastavi berbu avokada. Sistem ne funkcioniše samo preko velikih imena poput Baragana.

Desetog avgusta meksičke snage istovremeno su upale na 11 lokacija i uhapsile 12 osoba osumnjičenih za povezanost sa iznudom od proizvođača, radnika, trgovaca, prevoznika i pakernica, pre svega u sektorima avokada, stočarstva i mesa.

Među osumnjičenima su bili ljudi zaduženi za prikupljanje „kvota” u novcu i naturi. Samo tokom 2026. u Mičoakanu su do 30. avgusta uhapšene 52 osobe osumnjičene za povezanost sa reketiranjem u okviru strategije „Kansela la Ekstorsion”.

Iza reketa stoje dronovi, mine i oklopna vozila

Iznuda novca od proizvođača samo je jedan deo poslova organizacija koje se bore za kontrolu Mičoakana.

Prema američkom Ministarstvu pravde, Baragan i drugi visoki pripadnici „Karteles Unidosa” predvodili su oružane formacije koje su koristile jurišno oružje, improvizovane eksplozivne naprave, naoružane dronove i oklopna vozila.

Američki tužioci pominjali su čak i strane plaćenike. Oni beleže i da su dronovi sa eksplozivom i improvizovane mine postali deo sukoba kriminalnih grupa za teritoriju u Mičoakanu.

Nije reč o tome da se dron šalje na svakog poljoprivrednika koji odbije da plati, već o reputaciji i sposobnosti organizacije da sprovede pretnju, a „Los Rejes” nije jedina grupa.

Vojne baze stižu do centara za pakovanje avokada

Razmere problema možda se najbolje vide po tome gde Meksiko sada raspoređuje snage bezbednosti. Vlasti su za Tingindin, Tokumbo i Periban predvidele obezbeđenje 17 centara za pakovanje avokada, sa operativnom bazom kod svake.

Još 29 baza, sa oko 870 pripadnika, raspoređuje se u Kotiji, Tokumbu, Tingindinu, Los Rejesu i Peribanu, mestima sa velikom koncentracijom proizvođača. Nacionalna garda angažuje još 228 pripadnika sa 48 vozila na važnim putevima, dok snage bezbednosti prate inspektore na pet kontrolnih punktova.

Početkom avgusta u Mičoakan je u okviru šireg bezbednosnog pojačanja poslato dodatnih 1.557 pripadnika vojske i Nacionalne garde. Ministar odbrane je potom naveo da je oko 1.500 dodatnih ljudi usmereno konkretno ka zoni proizvodnje avokada.

Predsednica Klaudija Šejnbaum rekla je da je u jednom delu oblasti Uruapana reket opao posle dolaska dodatnih snaga, ali se potom premestio u zonu sa manjim prisustvom Nacionalne garde.

Početkom avgusta posledice nesigurnosti više nisu osećali samo meksički proizvođači. Američki fitosanitarni inspektori privremeno su obustavili rad u Mičoakanu zbog bezbednosnih rizika. Bez njih nema normalnog izvoza avokada u Sjedinjene Države.

Za industriju koja je u poslednjoj sezoni na američko tržište poslala više od 1,25 miliona tona to je bio mnogo veći problem od lokalnog policijskog incidenta.

Bezbednost u nekoliko opština zapadnog Meksika postala je pitanje funkcionisanja međunarodnog lanca snabdevanja. Šejnbaum je rekla da je ovo već treća obustava rada američkih inspektora zbog bezbednosnih problema. Posle dodatnog obezbeđenja inspekcije su postepeno obnovljene i sredinom avgusta ponovo uspostavljene širom Mičoakana.

Autor: Bogdana Đusić