Teheran odgovorio da smatra poslednje pretnje Amerike za prazne i bombastične izjave

Američke vlasti najavile su novi paket sankcija usmeren protiv Irana, uz poruku da bi države i kompanije koje nastave finansijsku saradnju sa Teheranom mogle da budu isključene iz sistema zasnovanog na američkom dolaru. Cilj Vašingtona je, prema rečima američkog ministra finansija Skota Besenta, da Iran postane svojevrsni „ekonomski otpadnik“.

Nove mere obuhvataju gotovo 60 kompanija, pojedinaca i plovila registrovanih u različitim zemljama. Vašington ih optužuje za saradnju sa Iranom u oblastima koje uključuju nedozvoljenu nabavku nuklearne i raketne tehnologije, podršku iranskim sajber aktivnostima, kao i transport i prodaju iranske nafte. Posebna pažnja usmerena je na Kinu, gde se nalazi 21 od ukupno sankcionisanih subjekata.

Američko Ministarstvo finansija navelo je i da bi dodatne, takozvane sekundarne sankcije mogle da obuhvate poslovanje sa digitalnom imovinom, tehnološkim sektorom, zlatom, vazduhoplovstvom i pomorskim saobraćajem.

Besent je kasnije predstavio širu strategiju pod nazivom „Operacija ekonomski otpadnik“, koju je opisao kao sveobuhvatan pritisak na finansijske veze Irana sa ostatkom sveta.

Prema njegovim rečima, Vašington će preduzeti mere protiv država i kompanija koje budu pomagale Iranu da zaobiđe finansijske restrikcije. Posebno je upozorio da bi subjekti uključeni u pranje novca za potrebe Teherana mogli da izgube pristup američkom finansijskom sistemu i dolaru.

Iran, prema podacima Svetske banke, svoje proizvode plasira na tržišta 147 država, dok robu nabavlja iz 114 zemalja. Na pitanje kako SAD nameravaju da ubede tako veliki broj država da prekine trgovinu sa Iranom, Besent je rekao da je predsednik Donald Tramp tokom vikenda razgovarao sa više svetskih lidera i od njih tražio da ograniče ekonomske odnose sa Teheranom.

Američki ministar nije želeo da otkrije koje su države dobile takve zahteve niti rokove koji su im postavljeni. Na pitanje da li očekuje da će Kina, kao najveći iranski trgovinski partner, prihvatiti američke sankcije, Besent nije dao konkretan odgovor. Poručio je da Vašington sa drugim državama prvenstveno pokušava da pregovorima i diplomatskim kanalima definiše očekivanja, uz upozorenje da nijedna zemlja nije izvan domašaja američkih sankcija.

Iz Teherana su, međutim, poruke iz Vašingtona dočekane bez vidljivog straha. Visoki iranski pregovarač Mohamed Bager Galibaf ocenio je da američke pretnje više nemaju težinu kakvu im Vašington pripisuje.

On je poručio da SAD nemaju dovoljno snažnu ekonomsku poziciju da istovremeno ograničavaju odnose Irana sa velikim brojem država. Prema njegovim tvrdnjama, zemlje koje posluju sa Iranom već su jasno stavile do znanja da američke izjave neće bitno promeniti njihove odluke.

Dodatno zaoštravanje stiglo je iz iranskog bezbednosnog vrha. Mohsen Rezaei upozorio je da bi, ukoliko se države Persijskog zaliva pridruže američkom pritisku, Iran mogao da preduzme mere koje bi praktično zaustavile izvoz nafte kroz Persijski zaliv i Ormuski moreuz.

Rezaei je takođe zapretio veoma snažnim odgovorom ukoliko Tramp odluči da pređe sa pretnji na konkretne poteze.

Američki predsednik je prethodne nedelje najavio ono što je nazvao „Ekonomskim danom D“ za Iran, nakon što je istekao rok od 60 dana predviđen za pokušaj postizanja mirovnog dogovora sa Teheranom bez konkretnog napretka. Tramp je potom odbacio mogućnost povratka pregovorima, ali je istog dana u Teheran doputovao pakistanski načelnik odbrambenih snaga Asim Munir, u pokušaju da ponovo pokrene diplomatske razgovore.

Autor: redportal.rs