Pokušaj aktiviranja novih diplomatskih kanala dolazi u trenutku kada je mirovni proces praktično u zastoju

Američka administracija pokušava da oživi zastali diplomatski proces o okončanju sukoba u Ukrajini uključivanjem u kontakte sa Moskvom i ljudi koji do sada nisu pripadali uobičajenom krugu diplomata i pregovarača. Među njima je i Rodni Mims Kuk mlađi, predsednik američke Komisije za likovne umetnosti, koji je u junu boravio u Rusiji i učestvovao na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Fajnenšel tajms piše da Vašington računa da bi upravo angažovanje ovakvih, na prvi pogled neočekivanih posrednika moglo da pomogne u prevazilaženju diplomatskog zastoja između SAD i Rusije. Kuk je tokom boravka u Sankt Peterburgu imao diplomatski pasoš, bezbednosnu pratnju i susrete sa ruskim zvaničnicima, uključujući Antona Kobjakova, visokog savetnika ruskog predsednika Vladimira Putina.

Njegov dolazak bio je zapažen i zbog činjenice da je reč o prvom učešću jednog američkog zvaničnika na forumu na tom nivou posle više godina. Kuk je formalno nastupao u okviru misije posvećene kulturnim vezama dve zemlje, ali, prema navodima britanskog lista, u Vašingtonu postoji nada da kontakti koji se uspostavljaju i van klasičnih diplomatskih kanala mogu postepeno otvoriti prostor za ozbiljnije političke razgovore.

Istovremeno, glavni kanal za pregovore o Ukrajini i dalje bi trebalo da vode specijalni izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa – Stiv Vitkof i Džared Kušner. Moskva je već stavila do znanja da je spremna da ih ponovo primi, dok su i ruska i ukrajinska strana poslednjih dana nagovestile mogućnost novih poseta američkih posrednika. Vitkof i Kušner poslednji put su bili u Moskvi u januaru.

Još početkom jula, pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov saopštio je da je Tramp tokom telefonskog razgovora sa Putinom potvrdio da će Vitkof i Kušner nastaviti pokušaje da posreduju u traženju rešenja i da su spremni za još jednu posetu ruskoj prestonici. Moskva je tada ponovila da se zalaže za političko i diplomatsko rešenje, ali uz uvažavanje svojih osnovnih zahteva.

Pokušaj aktiviranja novih diplomatskih kanala dolazi u trenutku kada je mirovni proces praktično u zastoju. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nedavno je saopštio da je Kijev američkim pregovaračima dostavio sopstvene predloge za okončanje rata, dok Moskva insistira da eventualni sporazum mora da obuhvati i pitanja koja ruska strana naziva „osnovnim uzrocima” sukoba.

U pozadini novog diplomatskog pokušaja ostaju i razgovori Putina i Trampa održani 15. avgusta 2025. godine u Enkoridžu na Aljasci. Taj susret nije doveo do mirovnog sporazuma, ali je otvorio direktan kanal između Moskve i Vašingtona i pokrenuo razgovore o mogućim uslovima za političko rešenje ukrajinske krize.

Vašington sada, sudeći prema poslednjim informacijama, pokušava da taj kanal proširi – ne samo preko Vitkofa i Kušnera već i angažovanjem ličnosti van tradicionalne diplomatije. Uloga Rodnija Kuka pokazuje da američka administracija traži dodatne puteve do Kremlja u trenutku kada klasični pregovarački mehanizmi još nisu doneli proboj.

Autor: redportal.rs