Rusija je zainteresovana za diplomatiju, ali samo po „formuli iz Ankoridža“

Svet je na nogama, a oči svetske javnosti uprte su u Abu Dabi. U petak se održava istorijski trilateralni sastanak između pregovarača Rusije, Ukrajine i SAD, što je prvi put da se predstavnici ove tri zemlje nalaze za istim stolom od početka totalne invazije pre skoro četiri godine.

Nakon tajnih i „franknih“ razgovora u Moskvi, gde su se sa Vladimirom Putinom sastali izaslanici Donalda Trampa, uključujući i njegovog zeta Džareda Kušnera, put za Emirate je otvoren. Kremlj je ove preliminarne razgovore ocenio kao „korisne u svakom pogledu“, ali uz jasnu poruku – mira nema dok se ne reše teritorijalna pitanja.

Delegacije koje stižu u Abu Dabi su nikad jače, što govori o ozbiljnosti situacije.

Zelenski šalje svoje „najjače karte“. Tim predvode Rustem Umerov (sekretar saveta za bezbednost), Kirilo Budanov (šef obaveštajaca) i David Arahamija. Njima se pridružuje i načelnik generalštaba Andrij Gnatov.

Na čelu ruske delegacije je general Igor Kostjukov, direktor vojne obaveštajne agencije GRU, dok će se za ekonomska pitanja pobrinuti Kiril Dmitrijev.

Glavnu reč vodi Stiv Vitkof, blizak saradnik Donalda Trampa, uz logističku podršku tima koji je mesecima pripremao ovaj teren.

Glavna prepreka ostaje zemlja. Zelenski je iz Davosa poručio da je „sve u teritoriji“ i da Rusi moraju biti spremni na kompromise.

Ključne tačke spora su:

- Rusija zahteva preostalih 25% regiona koji Kijev i dalje kontroliše.

- Zelenski tvrdi da je američki plan za kraj rata 90% spreman. On nudi povlačenje trupa za 40 km kako bi se u Donbasu stvorila slobodna ekonomska zona, ali pod uslovom da Rusija uradi isto.

- Kontrola nad najvećom nuklearnom elektranom u Evropi ostaje crvena linija za ukrajinsku stranu.

Dok traju pregovori, situacija na terenu je kritična. Ruski udari na energetsku infrastrukturu ostavili su velike delove Kijeva bez grejanja i struje usred najgore zime do sada. Zelenski nije štedeo reči ni za evropske saveznike, kritikujući ih u Davosu zbog „manjka političke volje“ da preduzmu konkretnije akcije protiv Moskve.

S druge strane, Juri Ušakov, Putinov pomoćnik, jasan je: Rusija je zainteresovana za diplomatiju, ali samo po „formuli iz Ankoridža“ (dogovorenoj na prošlogodišnjem samitu Trampa i Putina na Aljasci). Bez toga, „specijalna vojna operacija“ se nastavlja.

Autor: redportal.rs