Rekorda inflacija i devaluacija nacionalne valute

Iranska ekonomija je u potpunom nokdaunu. Inflacija i sve veća beda podgrevaju i hrane pobunu i proteste, koji su počeli štrajkom trgovaca na bazaru u Teheranu. Mnogi Iranci traže sigurnost u zlatu usled toga što iranska valuta rijal nezaustavljivo pada.

Rijal je izgubio oko 40% svoje vrednosti od dvanestodnevnog rata sa Izraelom u junu. U decembru je bio rekordno nizak i vredeo skoro 1,5 miliona u odnosu na dolar.

Inflacija dostigla rekordan nivo u oktobru kad aje iznosila čak 48,6%, dok je u decembru stala na 42%. Cene osnovnih životnih namirnica skočile su neverovatnih 72%.

Američke i UN sankcije i dalje nastavljaju da ograničavaju upliv stranog kapitala i bankarske pomoći, dok centralna banka irana nastavlja da pozajmljuje što dodatno gura inflaciju.

Svetska banka je iznela prognozu da se iranska ekonomija u 2025. smanjila za 1,7% dok će se u 2026. smanjiti za dodatnih 2,8%.

Iranska ekonomija je osakaćena ogromnim američkim i evropskim sankcijama, ali takođe i velikim subvencijama koje su neodržive, kao i visokim nivoom korupcije i glomazne birokratije i regulative.

Kada su protesti otpočeli, predsednik Pezeškian je obećao da će sprovesti temeljne reforme bankarskog i monetarnog sektora u kontekstu zaštite kupovne moći građana.

Sa druge strane, uprkos sankcijama, Iran je uspeo da održi proizvodnju nafte i izvoz. U proseku oko 2 miliona barela sirove nafte je bio dnevni izvoz u 2025. koji je bio vitalni izvor novca u poslednjoj četvrtini protekle godine. Međut, i pored toga, nedovoljno veliki da bi se nadoknadile svi drugi ekonomski problemi.

Autor: redportal.rs