Oko 36.000 trenutno živi u hotelima koji britanske poreske obveznike koštaju 2,9 miliona funti dnevno

Oko 90.000 migranata koji su ranije bili na listama za deportaciju za Ruandu sada će moći brzo da dobiju azil u Velikoj Britaniji kada laburisti dođu na vlast.

Ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper treba da uvede novi zakon kojim će započeti brzi proces obrade zahteva za azil onih koji su u opasnosti od deportacije.

Savet za izbeglice procenjuje da će oko 90.000 migranata dobiti azil iako su ilegalno ušli u Britaniju, od kojih 36.000 trenutno živi u hotelima koji britanske poreske obveznike koštaju 2,9 miliona funti dnevno.

Telegraf podvlači da se od zvaničnika očekuje da daju prioritet tražiocima azila iz zemalja koje se smatraju „bezbednim“, poput Vijetnama, Albanije, Egipta i Indije, koje čine 30% od ukupnog broja tražilaca azila.

List takođe prenosi da ta mera neće zahtevati nikakve izmene Zakona o ilegalnoj imigraciji Rišija Sunaka, koji je usvojen prošle godine.

To je zato što bivši premijer nikada nije aktivirao dva elementa zakona – da bi se svaki zahtev za azil podnet u poslednjih 18 meseci smatrao neprihvatljivim i da bi potom bili deportovani u Ruandu – što bi sprečilo sprovođenje planova.

Vest o planu laburističke vlade stiže samo nekoliko sati nakon što je migrant poginuo kada je potonuo gumenjak dok je pokušavao da pređe Lamanš.

U međuvremenu, podsećamo, albanski premijer Edi Rama boravi danas u Velikoj Britaniji kako bi učestvovao na sledećem sastanku Evropskog političkog komiteta među liderima EU, gde će biti reči i o ilegalnoj imigraciji.

U fokusu razgovora evropskih lidera biće rat u Ukrajini, bezbednost i demokratija, a prvi put će ovaj sastanak voditi novi britanski premijer Kir Starmer, koji će održati i uvodni govor.

Na ovom sastanku biće održana 2 okrugla stola: jedan o ilegalnoj imigraciji, kojim će predsedavati Džordž Meloni i premijer Rama, i drugi o zaštiti i garanciji demokratije, kojim će predsedavati predsednik Šarl Mišel i predsednik Crne Gore Jakov Milatović.

Kako navodi Gardijan, pored zemalja Evropske unije biće pozvane i zemlje koje nisu članice EU, poput Norveške, Islanda, Gruzije, Srbije, tzv. Kosova, Albanije i Turske, ali turski predsednik Redžep Tajip Erdogan još nije potvrdio svoje učešće.

Autor: redportal.rs