Srbi su nakon referenduma bili obespravljeni pa su podigli revoluciju u većinskim srpskim krajevima.

Mnogi kažu da je od smrti doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita u maju 1980. raspad države kojom je on upraljavo bio neminovan i da se samo čekalo kada će se to dogoditi.

Na to se nije puno čekalo, čitavu deceniju. Prvo je putem samostalnosti krenula Slovenija, a za njom Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Referendum u Hrvatskoj održan je 19. maja 1991. a nekoliko meseci kasnije izbila je u Kninskoj Krajini Balvan revolucija.

Na referendumu se većina izjasnila za nezavisnost, a odluku o referndumu doneo je Franjo Tuđman.

Na prvo pitanje, na plavom listiću: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?

ZA je zaokružilo više od 2,8 miliona ili 93,24% izašlih na referendum, PROTIV je glasalo oko 127.000, 4,15% birača.

Na drugo pitanje, na crvenom listiću: „Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?“

ZA ostanak je bilo oko 164.000, 5,38%, a PROTIV nešto više od 2,8 miliona, 92,2%.

Foto: Wikipedia.org

Nakon građanskog rata u Hrvatskoj, Srbi su proterani u vojnim akcijama Oluja i Bljesak i svedeni na nivo statističke greške u današnjoj Hrvatskoj. Nedavno je ministarstvo prosvete Hrvatske donelo odluku da ponovo ukine ćirlicu u školama u Vukovaru i tako na taj način onemogući preostalim Srbima da uživaju sva prava garantovana poveljom Ujedinjenih nacija.

Ovako je bilo 1991.

IZVOR: YT / Amir Šakić

Autor: Redportal.rs