Rešen takozvani skrt ili ti "štrcanje" 😄

Naučni rad koji se bavio fenomenom tzv. „štrcanja“ kod žena ukazuje da se tečnost koja se tada izbacuje najvećim delom sastoji od urina, uz mogućnost da sadrži i sekret iz Skeneovih žlezda, koje se nalaze pored mokraćne cevi i često se povezuju sa tzv. ženskom prostatom.

O ovoj pojavi se raspravlja vekovima, a tragovi opisa mogu se naći čak i u starim kineskim taoističkim tekstovima. Ipak, tek savremena istraživanja pokušavaju da razdvoje različite oblike tečnosti koji se mogu javiti tokom seksualne stimulacije i orgazma.

U literaturi se pravi razlika između dve pojave: obilnijeg izbacivanja tečnosti, koje se često naziva „štrcanje“, i manjeg, gušćeg i beličastog sekreta koji se ponekad opisuje kao ženska ejakulacija. Takođe se naglašava da ove pojave nisu iste kao urinarna inkontinencija, jer se dešavaju u kontekstu seksualnog uzbuđenja i orgazma, bez tipičnih simptoma nekontrolisanog mokrenja.

Procene govore da značajan procenat žena može da doživi ovakvu reakciju, pri čemu količina izbačene tečnosti može znatno varirati. Ipak, i dalje nije do kraja razjašnjeno odakle tačno potiče i kako nastaje.

U jednoj eksperimentalnoj studiji učestvovalo je nekoliko dobrovoljnih ispitanica koje su tvrdile da imaju iskustvo ove pojave. Pre početka postupka, učesnicama je medicinski prikupljen urin, a zatim je korišćen marker u tečnosti kako bi se pratilo poreklo izbačenog sadržaja tokom stimulacije.

Tokom eksperimenta, seksualna stimulacija je vršena različitim metodama, a uzorci su kasnije prikupljani i laboratorijski analizirani, uključujući testove na prisustvo određenih markera i šećera. Rezultati su ukazali da se u većini uzoraka pojavljuje tečnost koja odgovara obojenoj marker-soluciji, što potvrđuje prisustvo urina u izbačenoj tečnosti.

U delu ispitanica detektovani su i određeni proteini koji se povezuju sa prostatnim sekretom, dok je kod jedne zabeležen znatno viši nivo tih markera. Ipak, ostaje nejasno da li se taj sekret luči zajedno sa izbacivanjem tečnosti ili pre njega.

Ni jedna učesnica nije prijavila osećaj nekontrolisanog mokrenja tokom postupka. Autori studije navode i određena ograničenja metodologije, uključujući varijacije u prikupljanju uzoraka i mogućnost kontaminacije tokom procesa stimulacije.

Zaključak istraživača bio je i da je pronalaženje volonterki za ovakav tip studije predstavljalo značajan izazov.

Autor: redportal.rs