Narativni segmenti posvećeni su predstavljanju ličnih pisama Riharda Vagnera, po prvi put dostupnih javnosti

Jedinstveno muzičko-narativno veče, pod naslovom Rihard Vagner: Od velike kneginje Elene do kralja Ludviga Drugog donosi novi pogled na život i stvaralaštvo jednog od najuticajnijih kompozitora u istoriji zapadne muzike.

Premijerni program u Srbiji, posvećen Rihardu Vagneru, biće predstavljen publici u ponedeljak, 22. decembra 2025. godine u 19 časova, u Velikoj sali Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

Foto: fmu.bg.ac.rs/NZ

Publika će kroz Vagnerove kompozicije transkribovane za klavir i četiri autentične priče iz umetnikovog života imati priliku da zaviri u njegov intimni i stvaralački period između 1863. i 1864. godine.

Narativni segmenti posvećeni su predstavljanju ličnih pisama Riharda Vagnera, po prvi put dostupnih javnosti, sačuvanih u Ruskom državnom arhivu, koja otkrivaju složenu mrežu njegovih odnosa sa velikom kneginjom Elenom i kraljem Ludvigom II Bavarskim, te kroz prizmu burnih životnih okolnosti, snažnih političkih pritisaka i duboko ličnih veza osvetljavaju načine na koje su biografske i istorijske okolnosti presudno oblikovale Vagnerovo stvaralaštvo.

Kroz naraciju publiku vodi publicista Vjačeslav Slava Vlasov.

Klavirske transkripcije odlomaka iz opera Tristan i Izolda, Tanhojzer i Majstori pevači iz Nirnberga, kao i originalna klavirska minijatura Schmachtend izvodi pijanistkinja Prof. dr um. Maja Rajković, koja svojom muzikalnošću, izražajnom snagom i dubokim razumevanjem Vagnerovog sveta uspeva da monumentalni operni izraz približi intimnom prostoru klavira i slušaocima.

Ovaj događaj predstavlja retku priliku da se Vagnerovo delo sagleda iz nove perspektive — kroz intimni dijalog muzike, reči i istorijskih dokumenata, u formi koja istovremeno informiše, inspiriše i emotivno angažuje publiku.

Učesnici:

Dr um. Maja Rajković redovna je profesorka Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu i uspešna koncertna pijanistkinja koja je tokom svoje karijere nastupala širom Evrope i sveta. Usavršavala se u zemlji i inostranstvu kod vrsnih profesora i umetnika.

Foto: Fakultet muzičke umetnosti/Nebojša Babić

Prvi klavirski resital održala je u svojoj četrnaestoj godini, a tokom školovanja osvojila je niz značajnih nagrada za klavir i kamernu muziku. Dobitnica je Srebrne medalje Univerziteta umetnosti za izuzetno umetničko dostignuće na koncertnom podijumu, nagrade Izvođač godine za 2013. godinu koju dodeljuje revija Muzika Klasika, Srebrne medalje Univerziteta umetnosti za izuzetno umetničko dostignuće na koncertnom podijumu, kao i nagrade Aleksandar Pavlović Udruženja kompozitora Srbije.

Nastupala je sa orkestrima: New Jersey Capital Philharmonic Orchestra, Simfonijskim orkestrom Opere Astana, Beogradskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom RTS-a, Gudačima Svetog Đorđa, gudački orkestar Dušan Skovran i drugim. Takođe je učestvovala na festivalima BEMUS, Mokranjčevi dani, Splitsko ljeto, Podgoričko Ljeto, Međunarodni festival kamerne muzike u Portogruaru, Međunarodni festival žena muzičara u Atini, Zagrebačko bijenale… Koncertirala je u Srbiji, Italiji, Nemačkoj, Engleskoj, SAD, Francuskoj, Grčkoj, Portugalu, Hrvatskoj, Mađarskoj, Albaniji, Luksemburgu, Kazahstanu.

Vjačeslav Slava Vlasov pravnik i publicista tokom karijere bio je na vodećim pozicijama u oblasti međunarodnih pravnih rangiranja, dok je danas u potpunosti posvećen književnom stvaralaštvu.

Foto: Fakultet muzičke umetnosti/promo

Kao predan istraživač dela Riharda Vagnera, Vlasov je autor priča o kompozitorovom životu u Rigi, Sankt Peterburgu i Veneciji, kao i o izvođenjima njegovih opera na prostoru Ruskog carstva.

Njegov roman Sveti gral i censor, koji govori o cenzuri Vagnerovog Parsifala iz 1913. godine, ušao je na užu listu za sve-rusku književnu nagradu Hipertekst 2024. godine.

Vlasov je koautor više od deset umetničkih projekata usmerenih na popularizaciju Vagnerovog stvaralaštva, među kojima je i televizijski program Sankt Peterburška elegija Vagnera, emitovan na kanalu Sankt Peterburg TV.

Bio je i jedan od urednika popularno-naučnog almanaha Naš Vagner. Vlasov je svrstan među autore Antologije ruske proze 2021. godine, a njegova dela prevedena su na engleski, nemački, italijanski i ukrajinski jezik.

Njegova bibliografija obuhvata zbirku priča Pet priča o Rihardu Vagneru (Moskva, izdavačka kuća U Nikitskih vorot, 2025), roman Sveti gral i cenzor (Moskva, izdavačka kuća U Nikitskih vorot, 2023), priču Ponovni susret na obali Daugave (Kijev, Muzička Ukrajina, 2022) i priču Sumrak u Veneciji (Kijev, Muzička Ukrajina, 2021).

Autor: redportal.rs