Zbog nefer ponašanja Lazar je dezertirao iz austrijske vojske i otišao u hajduke.

Lazar Škundrić je bio poslednji lički hajdučki vođa (harambaša: 1862—1865), rodio se rodio se 1825. godine u selu Prljevu (Lika) u srpskoj pravoslavnoj porodici, od oca Dane Škundrića i i majke Janje Bukarica koja je pre udaje živela u Erveniku  u Dalmaciji.

Harambaša Lazo Škundrić je iz jednog prostog razloga otišao u hajduke, a to je bila mobilizacija pod austrijom gde je trebalo iz svake porodice da bude po 1 mobilisan, ali to nije bilo tako, neke porodice su poslale svu mušku decu, a neke ni jednog člana. Zbog takvog ponašanja Lazar je dezertirao iz austrijske vojske i otišao u hajduke.

Kada su krenula anti-monarhistička revolucionarna previranja (1848–1849) u nekim delovima Austrijske carevine, on je mobilisan sa svojim starijim bratom Đurđem, te potom odlazi na razna bojišta, a u carskoj vojsci borio se u okviru 4. bataljona u Beču i u Temišvaru. U hajduke odlazi 1849. iskoristivši povratak iz Mađarske, tj. prolazak svoje jedinice kroz Liku, pa je nakon prolaska Gračaca u selu Štikada dezertirao.

Kada se Lazar Škundrić 1865. povukao iz hajdučije, u Lici više nije bilo hajduka, a oni koji su želeli da se i dalje bave sa tim odlazili da se priključe hajdučkim družinama u drugim krajevima.

U knjizi Bašta sljezove boje pisac Branko Ćopić piše:

Po selu se pričalo da je čiča u svojoj ranoj mladosti, tamo negdje u Lici, nekoliko godina bio u hajducima. Bila je to posljednja slavna hajdučka družina sa ličko–dalmatinske granice u kojoj su četovali i takve čuvene delije kao što su bili Lazar Škundrić, Luka Labus, Gajan Kukić, Avram Jovanić, Langa Medić, Čavlin Dalmatinac i Rajan Mali. Šta je od toga bilo istina, teško je reći.

Foto: Wikipedia.org/ USKOK fb

Autor: Redportal.rs