Levoruki mogu da zabrljaju podatke

🧠 Lajam Bejli, koji studira neuronauku i psihologiju na Univerzitetu Dalhauzi, u intervjuu 2020. godine, rekao je da ovo nije slučajno. On je to opisao kao „široko rasprostranjenu konvenciju“ koja proizilazi iz ideje da će levoruki ljudi „zabrljati“ podatke. Neuroimaging istraživanja mozga koriste magnetnu rezonancu (MRI ili fMRI) za snimanje slika aktivnih regiona mozga. ⁠

Istraživači žele subjekte koji su uporedivi jedni sa drugima kako bi mogli da usredsrede svoje podatke i izvuku zaključke o bilo kojoj varijabli koju gledaju. Ali mozgovi levičara su dovoljno različiti da istraživači žele da ih isključe kako bi smanjili nepravilnosti u podacima.⁠

Mozak je podeljen na dve hemisfere koje nisu savršeno simetrične po obliku ili funkciji. Zbog ove lateralizacije, nekim funkcijama mozga dominira jedna polovina — posebno kada su u pitanju motoričke veštine i obrada jezika.⁠

🧐 1800-ih, istraživači su otkrili da desna hemisfera mozga kontroliše levu stranu tela i obrnuto. Kada su kasniji istraživači otkrili da kod 95% dešnjaka leva strana mozga kontroliše jezičke veštine, pretpostavili su da se kod levorukih mora dogoditi suprotno. Ispostavilo se da to uopšte nije tačno. Levičari imaju „netipičnu obradu jezika“ — oni su džokard.⁠

Kod oko 75% levorukih ljudi, levi mozak kontroliše jezičke veštine. Dakle – da budemo precizni – velika većina levorukih takođe ima obradu jezika na levoj strani, ali u manjoj proporciji od dešnjaka. To otkriće motivisalo je mnoge ljude da izbace levoruke - isključenje koje se nastavlja i danas.⁠

Bejli se zalagao za uključivanje levorukih ljudi u istraživanje. Rekao je da oni neće negativno uticati na podatke. Ali duboko ukorenjene navike je teško prekinuti.⁠

Autor: redportal.rs