To su namirnice koje se često doživljavaju kao zdrav izbor

Britanski lekar Kris van Tuleken uputio je oštro upozorenje o hrani za koju tvrdi da bi mogla biti štetnija za zdravlje čak i od pušenja, nazivajući je jednim od vodećih uzroka prerane smrti. Iako se poslednjih godina veliki naglasak stavlja na prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola, čini se da se još veća opasnost krije u ultraprerađenoj hrani.

Šta je ultraprerađena hrana?

Reč je o namirnicama koje često sadrže konzervanse, emulgatore, veštačke zaslađivače i druge aditive, a nalaze se u velikom delu onoga što svakodnevno jedemo. To nisu samo proizvodi koji se uobičajeno smatraju nezdravim, poput čokoladica i grickalica, već i namirnice koje se često doživljavaju kao zdrav izbor, poput pilećih proizvoda ili hleba od celovitih žitarica, prenosi Indeks.

Primeri ultraprerađene hrane:

gazirana i energetska pića

industrijski sokovi i zaslađeni ledeni čajevi

čokoladice, bombone, keksi

čips, flips, industrijske grickalice

instant supe i gotova jela

viršle, salame, pileći medaljoni, nagetsi

paštete i mnogi mesni proizvodi

zapakovani beli i tost-hleb s mnogo aditiva

neka „fit“ ili „proteinska“ peciva i pločice

zaslađeni jogurti, pudinzi i deserti

industrijske žitne pahuljice za doručak

margarin i razni prerađeni namazi

smrznute pice i gotovi sendviči

umaci i prelivi s dugim spiskom sastojaka

„Pretekla je duvan kao uzrok smrti“

Lekar Kris van Tuleken, koji već dugo upozorava na važnost zdravije ishrane, skrenuo je pažnju na opasnosti ultraprerađene hrane, i to u vreme kada raste broj slučajeva raka debelog creva koji se dovode u vezu s njenom konzumacijom.

Gostujući u podkastu „Dnevnik jednog direktora“ (Diary of a CEO) rekao je:

Jako dugo bili smo potpuno zbunjeni oko toga šta bismo zapravo trebalo da jedemo. Hranu koja nam šteti nazivali smo bezvrednom ili prerađenom hranom – onom bogatom mastima, soli i šećerom. Nismo je znali jasno definisati, čak ni dok su bolesti povezane s ishranom uzimale maha.

Iako su kvalitetnije namirnice često skuplje od ultraprerađene hrane, zbog čega su mnogima manje dostupne, posebno ljudima s nižim primanjima, posledice takve ishrane mogu biti ozbiljne. Prema njegovim rečima, loša ishrana bogata ultraprerađenim proizvodima na svetskom nivou „pretekla je duvan kao vodeći uzrok prerane smrti“.

Van Tuleken smatra da je razlog tome i širi način na koji se takva hrana proizvodi.

- Ultraprerađena hrana dolazi iz prehrambenog sistema koji je glavni uzrok gubitka biodiverziteta, drugi najveći uzrok emisija ugljenika i vodeći uzrok zagađenja plastikom - rekao je.

Dodao je i da je pre otprilike 12 godina razvijena definicija kojom se opisuje zapadni, industrijski model ishrane, prvenstveno karakterističan za Sjedinjene Američke Države.

- To je osmislio tim u Brazilu, a veliki deo najboljih istraživanja na tu temu dolazi upravo iz zemalja Srednje i Južne Amerike - rekao je.

Nastavio je:

Jedino što se promenilo bio je prodor, uopšteno govoreći, američkog načina ishrane koji se temelji na industrijski prerađenoj hrani. Definicija je nastala 2009. ili 2010. godine, a danas iza sebe imamo deceniju dokaza koji vrlo jasno pokazuju da je ultraprerađena hrana odgovorna ne samo za epidemiju gojaznosti već i za niz drugih zdravstvenih problema, uključujući preranu smrt.

Naučne studije potvrđuju rizike

Tvrdnje dr Van Tulekena podržavaju i brojna istraživanja koja ultraprerađenu hranu povezuju s nizom zdravstvenih tegoba i bolesti, među kojima su gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i rak creva.

U studiji iz 2024. godine, objavljenoj u Nacionalnoj medicinskoj biblioteci, navodi se:

Visoka konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od različitih hroničnih bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja.

Autori studije ističu i sledeće:

Do sada nijedno istraživanje nije pokazalo povezanost unosa ultraprerađene hrane s povoljnim zdravstvenim ishodima. Ovi nalazi ukazuju na to da prehrambeni obrasci s niskim udelom ultraprerađene hrane mogu imati veliku korist za javno zdravlje.

Autor: redportal.rs