Verovali ili ne, istraživanja sugerišu da čak i samo zamišljanje kretanja unazad može pomoći da se lakše setite informacija

Sve je počelo davne 1915. godine kada je Patrik Harmon, vlasnik prodavnice duvana, odlučio da prihvati opkladu od 20.000 dolara. Njegov zadatak? Da prepešači put od San Franciska do Njujorka – potpuno unazad!

Uz pomoć malog automobilskog ogledala zakačenog za grudi, prešao je skoro 6.300 kilometara za 290 dana. Tvrdio je da su mu zglobovi postali toliko jaki da ih ni „udarac maljem ne bi mogao uganuti“.

Danas, stručnjaci poput Majkla Mozlija i profesorke Dženet Dufek sa Univerziteta u Nevadi, potvrđuju da Patrik nije bio lud – bio je ispred svog vremena.

Zašto je hodanje unazad toliko dobro? Odgovor leži u biomehanici. Kada hodamo unapred, prvo gazimo petom. Unazad, kontakt sa podlogom počinje prstima.

Ova promena drastično smanjuje opterećenje na zglobove kolena, što je idealno za ljude koji se oporavljaju od operacija ili pate od artritisa. Hodanje unazad (svega 10-15 minuta dnevno) povećava fleksibilnost zadnje lože.

Istraživanja su pokazala da jača mišiće koji stabilizuju kičmu, što direktno smanjuje bol u donjem delu leđa. Ovaj bizaran način kretanja nije samo fizički izazov. Vaš mozak mora da radi prekovremeno jer obavlja zadatak koji mu nije prirodan.

Jedna holandska studija pokazala je da ljudi koji hodaju unazad brže rešavaju logičke testove jer im je mozak već u stanju "povišene pripravnosti".

Verovali ili ne, istraživanja sugerišu da čak i samo zamišljanje kretanja unazad može pomoći da se lakše setite informacija! Zbog većeg napora, hodanje unazad troši više energije nego obična šetnja istim tempom.

Iako potiče iz drevne Kine, retro-hodanje u modernom svetu ima jednu veliku prepreku: prepreke. Naučnici upozoravaju da se lako može desiti pad ili sudar ako niste pažljivi. Najbolje je početi na traci za trčanje (uz držanje za rukohvate) ili na ravnom, praznom terenu.

Dženet Dufek poručuje:

Postoje i drugi načini da rastegnete lože, ali zašto ne biste uradili nešto zabavno i drugačije?

Autor: redportal.rs