Da li je toplo vreme tokom zime zapravo štetno? ☝️

Ako se i ova zima pokaže kao topla i bez značajnijih snežnih padavina, posledice mogu biti ozbiljne i dugoročne. Pre svega, izostanak hladnoće remeti prirodni ciklus mnogih biljaka i životinja. Biljke ulaze u vegetaciju prerano, pupoljci se bude već u januaru, a onda ih i najmanji kasniji mraz može uništiti. To znači slabiji rod voća, povrća i žitarica, što direktno utiče na cene hrane i stabilnost snabdevanja.

Topla zima takođe pogoduje širenju štetočina i bolesti. Insekti koji bi u normalnim uslovima uginuli na niskim temperaturama uspešno preživljavaju, pa se na proleće pojavljuju u mnogo većem broju. Isto važi i za glodare, ali i za neke patogene koji mogu da ugroze i ljude i stoku.

Još jedan problem je nedostatak snega u planinama. Bez snežnog pokrivača nema dovoljno zaliha vode koja se postepeno oslobađa tokom proleća. To dovodi do ranijih i jačih prolećnih suša, manjka vode za piće i navodnjavanje, kao i do povećanog rizika od požara.

Ekonomija takođe trpi, jer zimovališta ostaju bez turista, ski-centri bez prihoda, a čitave zajednice koje zavise od zimskog turizma suočavaju se sa gubicima.

Još jedna topla zima, dakle, ne bi bila samo neobična meteorološka pojava, već signal dubokih promena klime koje utiču na poljoprivredu, prirodu, vodne resurse i svakodnevni život.

Autor: Balša Stupar