Naučnici su primetili da su mnogi strahovi opravdani, ali da su neki veštački pojačani senzacionalističkim sadržajem na internetu i društvenim mrežama

Ove godine za Noć veštica, Amerikance ne muče duhovi i natprirodna bića, već stvarni problemi. Najnovije istraživanje Kalifornijskog univerziteta Čepmen pokazalo je da su građani SAD-a najviše uplašeni korupcije u vladi, sajberterorizma i ekonomske nestabilnosti.

Prema Godišnjem istraživanju američkih strahova, koje se sprovodi već desetu godinu zaredom, korumpirani političari ponovo zauzimaju prvo mesto na listi najvećih strahova u zemlji. Čak 69,1 odsto ispitanika izjavilo je da su “uplašeni” ili “veoma uplašeni” korupcije u političkom sistemu.

Na drugom mestu nalazi se strah da će voljene osobe ozbiljno oboleti (58,9%), dok je ekonomski kolaps na trećem mestu sa 58,2%. Slede sajberterorizam (55,9%) i zajedničko peto mesto za strah od smrti voljenih osoba i mogućnost izbijanja novog svetskog rata (po 55,3%).

Vođa istraživanja, dr Kristofer Bejder, profesor sociologije na Univerzitetu Čepmen, objasnio je da je cilj studije da pruži uvid u to kako strahovi oblikuju svakodnevni život, donošenje odluka i emocionalnu stabilnost građana.

- Razumevanje onoga čega se plašimo nije način da podstaknemo anksioznost, već da te strahove stavimo u pravi kontekst - rekao je Bejder.

Istraživanje je obuhvatilo 1.015 odraslih Amerikanaca, koji su odgovarali na pitanja o najrazličitijim izvorima straha, od ajkula i visine do krađe identiteta. Naučnici su primetili da su mnogi strahovi opravdani, ali da su neki veštački pojačani senzacionalističkim sadržajem na internetu i društvenim mrežama.

- Često su događaji koji dobijaju najveću medijsku pažnju zapravo retki i neobični. Ali zato što se o njima stalno priča i prikazuju se dramatično, oni mogu delovati kao svakodnevne pretnje. Kada to prepoznamo, lakše vraćamo kontrolu nad sopstvenim emocijama - istakao je Bejder.

Zanimljivo je i da strah od kriminala raste, iako statistika pokazuje da je stopa kriminala poslednjih godina u padu. Istraživači smatraju da su za taj paradoks zaslužni senzacionalni medijski i politički narativi.

Autor: Redportal.rs