Među planetama u Sunčevom sistemu, Zemlja je jedinstvena po tome što ima ploče koje se pomeraju

Prvi put predstavljen je Zemljin geološki zapis gledajući daleko u prošlost koji je omogućio da mapiramo planetu. U pitanju je svojevrstan kontinentalni ples kroz dugi niz godina koji je očaravajuće delo prirodne umetnosti.

Počinje sa mapom sveta poznatom svima. Zatim se Indija brzo kreće na jug, praćena delovima jugoistočne Azije dok se prošli kontinent Gondvana formira na južnoj hemisferi. Pre oko 200 miliona godina kada su dinosaurusi hodali zemljom Gondvana se povezala sa Severnom Amerikom, Evropom i severnom Azijom da bi formirala veliki superkontinent nazvan Pangea.

Zatim se rekonstrukcija nastavlja unazad kroz vreme. Pangea i Gondvana su i same nastale od sudara starijih ploča. Kako se vreme vraća unazad, pojavljuje se raniji superkontinent pod nazivom Rodinija. Ovde se ne zaustavlja. Rodinija je, zauzvrat, prenosi Science Alert, nastala raspadom još starijeg superkontinenta zvanog Nuna pre oko 1,35 milijardi godina.

Među planetama u Sunčevom sistemu, Zemlja je jedinstvena po tome što ima ploče koje se pomeraju. Njena stenovita površina je podeljena na fragmente, odnosno ploče koji se često dodiruju i stvaraju planine ili se odvajaju i formiraju ponore koje kasnije ispunjavaju okeani.

Osim što izaziva zemljotrese i vulkane, tektonski pokreti ploča takođe pomeraju kamenje iz duboke zemlje u visine planinskih lanaca. Na ovaj način, elementi koji su bili daleko pod zemljom mogu da erodiraju iz stena i da se ispišu u reke i okeane. Odatle, živa bića mogu koristiti ove elemente. Među ovim esencijalnim elementima je fosfor, koji čini okvir molekula DNK, i molibden, koji organizmi koriste za uklanjanje azota iz atmosfere i stvaranje proteina i aminokiselina – gradivnih blokova života.

Tektonika ploča takođe otkriva stene koje reaguju sa ugljen-dioksidom u atmosferi. Stene koje zadržavaju ugljen-dioksid je glavna kontrola klime na Zemlji u dugim vremenskim razmacima – mnogo, mnogo duže od burnih klimatskih promena za koje smo danas odgovorni.

Mapiranje tektonike zemljinih ploča iz prošlosti na planeti je prva faza u mogućnosti da se izgradi kompletan digitalni model Zemlje kroz njenu istoriju. Takav model omogućiće da testiramo hipoteze o Zemljinoj prošlosti. Na primer, zašto je klima na Zemlji prošla kroz ekstremne fluktuacije „Zemlje snežne grudve” ili zašto se kiseonik nakupio u atmosferi kada je to učinio. Modelovanje prošlosti planete je od suštinskog značaja ako želimo da razumemo kako su hranljivi sastojci postali dostupni za evoluciju. Prvi dokazi o kompleksnim ćelijama sa jezgrom - kao i sve životinjske i biljne ćelije - datiraju pre 1,65 milijardi godina.

- Ovo je blizu početka ove rekonstrukcije i blizu vremena kada se formirao superkontinent Nuna. Cilj nam je da testiramo da li su planine koje su rasle u vreme formiranja Nuna možda obezbedile elemente za evoluciju kompleksnih ćelija. Veliki deo života na Zemlji fotosintezuje i oslobađa kiseonik. Ovo povezuje tektoniku ploča sa hemijom atmosfere, a deo tog kiseonika se rastvara u okeanima - prenosi naučni magazin.

Ovaj prvi pokušaj mapiranja poslednjih 1,8 milijardi godina istorije Zemlje je korak napred u naučnom velikom izazovu oslikavanja istorije naše planete.

Autor: redportal.rs