Međutim, ruski zahtevi nisu ograničeni samo na borbene avione

Ruski predsednik Vladimir Putin odložio je nekoliko zvaničnih poseta Turskoj od prošle godine, piše Middle East Eye.

Kako prenosi portal, zvaničnici su ponudili mnogo razloga za odlaganje poseta. Neki kažu da je Putin izbegavao nesovjetske zemlje od početka rata u Ukrajini, drugi kažu da je to zbog ruskih izbora početkom ove godine.

Međutim, izvori „upoznati sa ruskim poslovima“ rekli su za Middle East Eie (MEE) da su Putinovi uslovi za posetu Ankari glavni razlog za ponovno odlaganje.

Putin je želeo da odleti u Tursku u pratnji ruskih borbenih aviona, rekli su izvori, verovatno zabrinuti zbog sposobnosti Ukrajine da obori avion na putu.

Zahtevati od Moskve da upravlja ruskim borbenim avionima i eventualno ih spusti na teritoriju Turske je komplikovana stvar, pošto bi sistemi protivvazdušne odbrane NATO-a u zemlji mogli smatrati takve avione neprijateljskim ciljevima.

Osoba koja je upoznata sa razgovorima rekla je da je malo verovatno da će Turska zatvoriti sisteme NATO-a kako bi odgovorila na zahtev Rusije.

U nedavnim razgovorima o poseti, ruski i turski zvaničnici razgovarali su o Putinovom dolasku u prvoj nedelji oktobra.

Međutim, konkretan zahtev za borbenim avionom čini vreme i organizaciju posete malo verovatnim, rekli su izvori. Poslednji put Putin je posetio Ankaru 2014. godine.

Dvojica bivših turskih ambasadora, koji su ranije bili blisko uključeni u diplomatski protokol oko poseta šefova stranih država, rekli su za MEE da je ruski zahtev veoma neobičan.

- Turska vlada može kao gest da pošalje borbene avione u pratnji šefova stranih država - rekao je jedan od bivših ambasadora.

- Međutim, ne mogu da se setim nijedne posete gde su šefovi stranih država želeli da ponesu borbene avione svoje zemlje - dodao je on.

Drugi bivši turski ambasador rekao je da ne postoji poseban protokol koji reguliše takav zahtev, ostavljajući ga otvorenim za debatu.

Međutim, ruski zahtevi nisu ograničeni samo na borbene avione.

Ruski zvaničnici se takođe žale da su tri najveća hotela u Ankari – Hilton, Sheraton i JV Marriott – preduzeća u američkom vlasništvu.

Moskva, prema poznavaocima, smatra da su američki hotelski lanci nebezbedni za šefa ruske države.

Ovo otvara mogućnost da bi Ankara mogla da obezbedi vladin pansion za Putina u kome će boraviti, što je veoma neobičan protokol koji se nedavno nije desio.

Izvori su prošle godine rekli za MEE da je Putinova zabrinutost za bezbednost možda igrala ulogu u odlaganju njegovog putovanja u Ankaru. Budući da je Turska članica NATO-a, ruski zvaničnici su posebno zabrinuti zbog mogućih napada na njegov život ili njegovu pratnju, rekli su izvori.

Na prvi pogled, ruska zabrinutost oko lanaca hotela može izgledati opravdana, ali Putinu nije potrebno da ostane u hotelu ako ide u Tursku samo na jedan dan.

Na primer, egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi boravio je u zvaničnoj poseti Ankari prošle nedelje, stigavši oko podneva i otišao iste večeri nakon što je prisustvovao nizu sastanaka.

MEE se obratio ruskim zvaničnicima za komentar, ali nije dobio odgovor do trenutka objavljivanja. Tursko Ministarstvo spoljnih poslova odbilo je da komentariše.

Dok Turska i Rusija imaju strateške odnose zasnovane na energetici, trgovini i turizmu, povremeno imaju svoje uspone i padove. Ranije ove godine, Putin je kritikovao Ankaru zbog snabdevanja Ukrajini oružjem. Moskva je takođe zabrinuta za turski bankarski sistem, koji je u velikoj meri zaustavio transakcije sa Rusijom nakon što su SAD u decembru uvele sekundarne sankcije koje su ugrozile finansijske institucije koje posluju sa ruskim bankama. Ovaj potez rezultirao je gubitkom dela bilateralne trgovine, podseća portal.

Međutim, značajno je da je nekoliko visokih ruskih zvaničnika nekoliko puta ponovilo da bi Moskva želela da izgradi drugu nuklearnu elektranu u turskom Sinopu, posle one koju je izgradila u Akuju.

Dve zemlje takođe razgovaraju o uspostavljanju gasnog čvorišta u zapadnoj Turskoj.

Autor: redportal.rs